Na temelju statistike iz Globalnog web indeksa, Svijet je država sa sedmim najvećim brojem internetskih korisnika na svijetu, s 58 milijuna ljudi, s drugom najvećom stopom rasta na svijetu.
To implicira da su ljudi na svijetu zaljubljeni u internet. Nema dana bez interneta. Zapravo ćemo biti jadniji kad nam bude potreban internetski signal nego hrana ili bogatstvo.
Postojanje interneta donijelo je novu eru za ljudsko znanje. Internet (ili Google posebno) može odgovoriti na pitanja u roku od vremena. Stoga ne čudi da je ljudska misaona snaga sada opsežnija nego prije.
Ali ne budite samozadovoljni ...
Iako je u ovo internetsko doba informacija na raspolaganju u izobilju, ali to nas ne mora nužno učiniti pametnijima ...
... Još gore, moglo bi nas učiniti još glupljima.
Višezadaćnost
Uobičajeni prizor u doba interneta: ljudi su opsjednuti društvenim mrežama, slanjem i primanjem chatova, spominjanjem Instagrama, Twittera i dugotrajnim komentiranjem na Facebooku. Te se razne aktivnosti ponekad izvode istovremeno, dok rade školske zadatke - i također dok slušaju glazbu.
Ljudski se mozak razlikuje od računalnog procesora. Ljudski mozak je serijski, a ne paralelan ...
… Iako nas postojanje interneta (i svih njegovih pomoćnih alata) prisiljava da paralelno mislimo i djelujemo - odnosno multitasking - kako bismo radili sve gore navedene aktivnosti.
Multitasking je aktivnost koja može smanjiti snagu mozga, kako kratkoročno tako i dugoročno.
Istraživači sa Sveučilišta Stanford to su duboko testirali i otkrili da ljudi koji često obavljaju više zadataka zapravo imaju lošije performanse u aktivnostima koje uključuju koncentraciju uma. Njihov je um lakše rastresen, manje sposoban obraćati pažnju i manje je u stanju razlikovati važne informacije od onoga što nisu.
Misao postaje plitka
Zajedničko čitanje koje se nekada događalo prirodno sada se mora nastojati s velikim poteškoćama. Internet nagriza našu sposobnost koncentracije i promišljanja ...
Pročitajte i: Pet savjeta za zaradu Richarda Feynmana... Što više koristite web (ili čitate digitalni tekst), to je teže ostati fokusiran na dugim listovima pisanja.
Na temelju izvješća Britanske knjižnice iz 2008. godine, čitači knjiga i digitalni čitači imaju različito ponašanje. Mozak također radi na različite načine između čitanja knjiga i digitalnog.
Digitalni čitači obično su nesortirani, nedosljedni, nekritični, preskačući i nestrpljivi. Prosječni mrežni čitatelj na e-knjizi potroši samo 4 minute, nakon čega preskače na drugu e-knjigu ili neki drugi spis.
60% čitača e-knjiga čita samo 3 stranice, a 65% nikada nije pročitalo prethodnu stranicu.
Dakle, nije nemoguće, pročitano će jednostavno ispariti, a da ga ne prate misli i razmišljanja da bi se razumjelo. Način razmišljanja i ponašanje ljudi su zbog toga površni.
Gledajući malo po malo, lijeno razmišljati
Postojanje interneta čini ljude još ljenijima da razmišljaju. Kad se netko suoči s poteškoćom, obično koristi internet za guglanje i traženje rješenja problema (pitanja, slučajevi itd.).
Trend koji se javlja, informacije će se primati bez prethodne analize ili razmišljanja. Ipak, odgovor na neznanje odlaskom ravno na internet bez pokušaja razmišljanja početak je pada mozga.
Osjećaj u znanju
Prema Gehlu i Douglasu, internet je učinio da se korisnici osjećaju sigurnije zbog pristupa i jednakosti informacija.
Isto tako, prema Aboujaoudeu, doktoru kliničke psihijatrije sa Sveučilišta Stanford, korištenjem interneta sigurni smo da smo obrazovaniji, zreliji ili pametniji nego što zapravo jesmo. S vrlo širokom dostupnošću pristupa, korisnici Interneta smatraju da je njihova razina znanja jednaka razini pisca na Internetu - iako to nisu.
Ova pretjerana pretpostavka vlastitih sposobnosti može ometati napredak koji će se postići kad znamo istinske uvjete.
Pročitajte i: Zašto svijet još nije razvijena zemlja? (* Nije političko)***
Da biste maksimizirali funkciju interneta i da vas ne zavara, možete učiniti sljedeće:
- Izbjegavajte multitasking
Ljudski mozak radi serijski, a ne paralelno. Dakle, tako dobro radimo aktivnosti. Uzmite stvari jednu po jednu: dovršite jednu, a zatim prijeđite na drugu. Ne multitasking, radite to zajedno (ali samo na pola puta).
- Polako čitajte
Ljudski um ima tendenciju biti pasivan i nestrpljiv kada čita digitalni tekst (posebno kada je na mreži).
Dakle, usredotočite se polako na čitanje digitalnog teksta, tako da ne skače i možete razumjeti više.
- Razmislite prije nego što pitate internet
- Ne budi pretenciozan
***
Internet nam omogućava pristup neograničenom obilju informacija, pružajući mogućnost učenja i traženja bilo čega. Ali bez pravilne upotrebe i sortiranja, sve će to biti uzalud i može nas dovesti do plitkog razmišljanja.
Izvor:
//www.telegraph.co.uk/technology/internet/7967894/How-the-Internet-is-making-us-stupid.html
//www.kompasiana.com/hilmanfajrian/internet-membuat-makin-bodoh_559dee25b793733f048b4567
//www.zenius.net/blog/139/pentingnya-science-dalam-pendidikan
//www.globalwebindex.net/blog/internet-turns-25
//www.bl.uk
//news.stanford.edu/2009/08/24/multitask-research-study-082409
//indratoshare.web.id/2015/07/internet-membuat-makin-bodoh
//www.computesta.com/blog/2012/04/internet-making-we-more-pintar-or-more-stupid
